MUSEUM OF VERNACULAR ARCHITECTURE OF WESTERN SERBIA - Representative curtilages of the area surrounding middle course of the river Drina and Podgorina

Authors

  • Duško Kuzovi?, PhD Eastern Mediterranean University, Faculty of Architecture

DOI:

https://doi.org/10.5937/ekoPolj1701239K

Keywords:

Vernacular architecture of Serbia, western Serbia, Museum of vernacular architecture, vernacular architecture, traditional architecture.

Abstract

The Museum of vernacular architecture of western Serbia will consist of four representative curtilages and four different entities. This paper presents two curtilages representing the area of the middle course of the river Drina, and the area of Podgorina. The buildings typically located in the curtilage are: house, magaza (plural: magaze) - food storage shed, kačara (plural: kačare) - cask shed, vajat (plural: vajati) - cottage for newly-wed couples, granary, maize granary, bread oven, ox cart shed. The buildings are presented by drawings and photographs. The text describes curtilage organization; this comprises buildings position, organization and structure.

Downloads

Download data is not yet available.

References

1. Aličić, A. (1985): Turski katastarski popisi nekih područja zapadne Srbije 15 i 16.v., Čačak.
2. Deroko, A. (1964): Folklorna arhitektura u Jugoslaviji, Beograd.
3. Deroko, A. (1968): Narodno neimarstvo 1 i 2, Beograd,;
4. Etnografski muzej (2009): Sve, sve, ali zanat (katalog izložbe), Beograd.
5. Kadić, M. (1967): Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
6. Kanic,F. (1985): Srbija – zemlja i stanovništvo, Beograd.
7. Karanović, M. (1927): O tipovima kuća u Bosni, Glasnik zemljskog muzeja BiH, Sarajevo, no. 39, pp. 207-217.
8. Kojić, B. (1941): Arhitektura srpskog sela - Šumadija i Pomoravlje, Beograd.
9. Kojić, B. (1949): Stara gradska i seoska arhitektura u Srbiji, Beograd.
10.Kreševljaković, H. (1957): Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini, Naučno društvo NR BiH, Sarajevo.
11.Krstanović, B. (2000): Dinarska dvodelna kuća u oblasti istočne Srbije - prilog za tipologiju narodnog graditeljstva Srbije, Glasnik Etnografskog instituta SANU, no. 49, pp. 207-216;
12.Krunić, J. (1983): Dinarska dvodelna kuća - njen značaj i razvoj, Užički zbornik no. 12, p. 354;
13.Kuzović, D. (1996):Folk architecture in Kosjerić,International conference "Architecture and urbanism at the turn of the III millenium", Faculty of Architecture University of Belgrade, Belgrade, Yugoslavia, Vol. 1, pp. 589-595.
14.Kuzović, D. (1996/1997): Narodno graditeljstvo na prostoru opštine Kosjerić, Užički zbornik, no. 25/26, pp. 365-380, Narodni muzej Užice.
15.Kuzović, D. (2012): "Constructive solutions of cabins on southern slopes of Povlen mountain", International conference "Science and higher education in function of sustainable development – SED 2012", Užice.
16.Kuzović, D. (2012): "Ambari na južnim padinama planine Povlen", u: Glasnik Istorijskog arhiva u Valjevu, Valjevo, no. 46,: pp.108-117, ISSN 0350-9143, UDK 725.36.
17.Kuzović, D. (2012): "Konstruktivna rešenja korpusa ruralnih objekata na južnim padinama planine Povlen", u: Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, vol. 76: pp. 193-213.
18.Kuzović, D. (2013): "Koševi za kukuruz na južnim padinama planine Povlen", u: Glasnik Istorijskog arhiva u Valjevu, Valjevo, br. 47,: str.83-99.
19.Kuzović, D. (2013): "Magaze i kačare na prostoru južnih padina planine Povlen", u: Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, vol. 77: pp. 121-149.
20.Kuzović, D. (2013): "Prihodi od kulturne baštine", u: Glasnik Društva konzervatora Srbije, Beograd, no. 37, pp. 43-46.
21.Kuzović, D. (2013): "Seoska kuća na južnim padinama planine Povlen", vol. 2, no. 143, Zbornik Matice srpske za društvene nauke, Novi Sad.
22.Kuzović, D. (2014): "Konstruisanje arhitektonskog prostora u tradicionalnoj I savremenoj kulturi na Balkanu - Mikroklimat i prostor" (koautor), Tradicionalna estetska kultura 9: Prostor, Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Nišu, Niš.
23.Kuzović, D. (2014): "Karakteristične etape razvoja seoske okućnice u selima na južnim padinama planine Povlen", u: Izgradnja, vol. 68, No. 11-12, pp. 495-500.
24.Kuzović, D. (2015): "Arhitektonsko nasleđe i tržište", u: Kultura Polisa, Institut za evropske studije, Beograd, vol. 26: pp. 119-129, ISSN 1820-4589.
25.Kuzović, D. (2015): "Prihod od arhitektonske baštine - osnove, karakteristike, potencijali", , u: Kultura, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka Srbije, Beograd, no. 146, pp. 238-249.
26.Kuzović, D., Krsmanović, Ž. (2013): "Arhitektura seoske kuće u Valjevskoj Kolubari I Podgorini" u: Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, vol. 77, pp. 85-121.
27.Kuzović, D., Stojnić, N. (2013): "Estetika alata osaćanskih neimara", Tradicionalna estetska kultura 8: Alat, Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Nišu, Niš.
28.Kuzović, D., Stojnić, N. (2015): "Arhitektura vodenica potočara u centralnom delu Zapadne Srbije i Istone Bosne", u: Zbornik Matice srpske za društvene nauke, no. 150,: pp. 773-801.
29.Kuzović, D., Stojnić, N. (2015): "Letnji stanovi stočara na planini Povlen", Zbornik Matice srpske za društvene nauke, No. 150, pp. 129-156.
30.Obradović, S. (1858): Opisanije okruga užičkog, Beograd.
31.Pavlović, Lj. (1925): Užička Crna Gora, Beograd,
32.Pavlović, Lj. (1930): Sokolska nahija, Beograd.
33.Pantelić, D. (1936): Vojno-geografski opisi Srbije pred Kočinu krajinu od 1783. i 1784. god, Beograd.
34.Pešić, B. (1988): Tradicionalna seoska kuća opštine Raška, Glasnik DKS 12, p. 112- 113.
35.Pešić, B. (1991): O proporcijama dinarske kuće, Glasnik DKS 15, p. 109-112.
36.Soldo, Š. (1932): Tipovi kuća i zgrada u pređašnjoj Bosni i Hercegovini, Beograd.
37.Findrik, R. (1995): Narodno neimarstvo, Sirogojno.
38.Findrik, R. (1998): Dinarska brvnara, Sirogojno.
39.Findrik, R. (1999): Vajati, znamenja mladosti, Sirogojno.
40. Cvijić, J. (1931): Balkansko poluostrvo, Beograd.

Downloads

Published

2017-01-31

How to Cite

Kuzović, D. (2017). MUSEUM OF VERNACULAR ARCHITECTURE OF WESTERN SERBIA - Representative curtilages of the area surrounding middle course of the river Drina and Podgorina. Economics of Agriculture, 64(1), 239–257. https://doi.org/10.5937/ekoPolj1701239K